Hrvatsko gospodarstvo ulazi u 2026. godinu s povijesno niskom nezaposlenošću, rastom BDP-a i rekordnim kreditnim rejtingom, stabilnim i likvidnim bankarskim sektornom.
Poduzetnici, naročito oni mali i srednji traže da im se dodatno rastereti zakonodavna regulativa kako bi ojačali poziciju na zahtjevnom europskom tržištu. U resornom ministarstvu najavljuju povećanje razine zaštite građana i smanjenje regulatornog opterećenja financijskih institucija.
Građani
u Hrvatskoj, poručuju iz Hrvatske udruge banaka, nisu prezaduženi. Udio
kredita koji se ne mogu vraćati iznosi 3,5 posto, a u sektoru poduzeća
četiri posto. Banke sve više prate mala i srednja poduzeća, u koja je
2025. godine plasirano gotovo 58 posto ukupnih kredita.
– Banke
su spremne dodatno pojačati kreditnu aktivnost i biti partner
gospodarstvu. Kamatne stope kreću se oko tri posto, a daljnja kretanja
ovisit će o potražnji, poslovnoj klimi i regulatornim troškovima, rekla
je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Kao
i u većini zemalja Europske unije, cijena kapitala u Hrvatskoj ovisi o
globalnim trendovima, ali analitičari ističu da domaće poduzeće danas
ima pristup financiranju po vrlo konkurentnim uvjetima.
– Hrvatska poduzeća danas imaju pristup financiranju po vrlo konkurentnim cijenama, što im omogućuje planiranje i stabilnost poslovanja, rekao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.
Poticaji i europska sredstva
U Ministarstvu financija ističu da će se iduće godine nastaviti s
olakšavanjem pristupa kapitalu i rasterećenjem zakonodavnog okvira.
–
Vlada je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala značajna
sredstva koja pomažu poduzetnicima iskoristiti svoje potencijale i
povećati otpornost na promjene tržišta, poručila je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav.
U
Europskoj komisiji u pripremi je novi višegodišnji proračun vrijedan
1,8 bilijuna eura. Hrvatska u njemu vidi priliku za ulaganja u
energetsku tranziciju, modernizaciju industrije i jačanje obrambenog
sektora.
– Nakon 2027. godine bit će ključno povećati
produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a europski fondovi
mogu u tome imati značajnu ulogu, naglasio je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu.
Na europskoj razini fokus je na financiranju konkurentnosti. Hrvatska će 2026.-tu dočekati s nastavkom pozitivnih makroekonomskih trendova. Cilj je i dodatno povećati razinu zaštite građana te smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija.
